Povodom Dana talijanskog istraživanja u svijetu, danas na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u zagrebu, Veleposlanstvo Italije u Zagrebu, u suradnji s Institutom Ruđer Bošković, Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu i Talijanskim institutom za kulturu, organiziralo je događanje na temu Umjetna interligencija izvan okvira medijske pozornosti: ograničenja, inovacije i perspektive. Event je pružio priliku za analizu trenutačnog stanja umjetne inteligencije na konkretan način i na temelju objektivnih podataka, s posebnim naglaskom na talaijsnki doprinos u europskom kontekstu.
Veleposlanik Italije u Hrvatskoj, Paolo Trichilo izjavio je da “posljednjih godina Italija je jako ojačala svoju poziciju u području umjetne inteligencije kroz ciljana ulaganja i osnivanje novih centara izvrsnosti. Među glavnim inicijativama ističe se zaklada FAIR (Future Artificial Intelligence Research), financirana s preko sto četrnaest (114,5) milijuna eura, a nastala kao partnerstvo između 14 sveučilišta, 4 istraživačka centra, 7 velikih tvrtki i više od sto (100) poduzeća i javnih institucija. Osim tog projekta, Italija ima i strateške infrastrukture poput IT4LIA AI Factory u Bologni (ulaganje od četiristo dvadeset (420) milijuna eura) te nove inovacijske centre poput Agorai Innovation Huba u Trstu. Istodobno raste i primjena tehnologija umjetne inteligencije: prošle godine četrdeset osam posto (48%) Talijana koristilo je generativnu umjetnu inteligenciju (rast od dvadeset posto (20%) u odnosu na dvije tisuće dvadeset petu (2025.)), dok je tržište doseglo vrijednost od jedan zarez dva (1,2) milijarde eura. U poslovnom sektoru, više od šesnaest posto (16,4%) tvrtki već je integriralo AI rješenja, a ističu se aktivni centri poput Torina, koji ima više od sedam tisuća šesto (7.600) poduzeća i oko trideset devet tisuća (39.000) ICT stručnjaka. Nadalje, treba spomenuti da je Italija, s osamnaest (18) superkompjutera u Top petsto (500), četvrta zemlja na svijetu prema računalnoj snazi. Nadalje, Italija je prva zemlja u Europskoj uniji koja je usvojila nacionalni zakon o umjetnoj inteligenciji, koji je stupio na snagu prošlog listopada. Svrha je ovog zakona nadopuniti Uredbu o umjetnoj inteligenciji Europske unije uvođenjem specifičnih nacionalnih standarda, sankcija i governance struktura.
U europskom kontekstu Italija se posebno ističe kvalitetom i dubinom znanstvenog istraživanja u području umjetne inteligencije. Zahvaljujući snažnim temeljima u matematici, teorijskoj fizici, znanosti o kompleksnim sustavima i teorijskoj informatici, talijanske istraživačke skupine značajno doprinose razvoju novih paradigmi, nadilazeći ograničenja trenutno dominantnih pristupa. Istraživanja su usmjerena na napredna područja poput neurosimboličke umjetne inteligencije, višeagentnih sustava, federalno učenja, neuromorfnih arhitektura te integracije s visoko učinkovitim računarstvom i kvantnim tehnologijama. Ova sposobnost povezivanja teorijske rigoroznosti i primijenjenih inovacija predstavlja stratešku prednost za jačanje europske znanstvene i tehnološke konkurentnosti. U tom kontekstu, suradnja između Italije i Hrvatske predstavlja važan strateški element za jačanje Europskog istraživačkog prostora i potiče konkretne sinergije između znanstvenih institucija, industrije i donositelja politika te razmjenu znanja i infrastrukture u području umjetne inteligencije.“
Talijanski istraživač dr. sc. Salvatore Marco Giampaolo, s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, jedan od organizatora događanja, također je naglasio da ovakve inicijative ističu središnju ulogu suradnje između Italije i Hrvatske u razvoju umjetne inteligencije.
U tom kontekstu, talijanski doprinos — utemeljen na čvrstim teorijskim osnovama i na ekosustavu u brzom razvoju — nalazi prirodnu nadopunu u hrvatskim kompetencijama i istraživačkim infrastrukturama, jačajući zajedničku europsku viziju usmjerenu na pouzdanu, održivu i znanstveno utemeljenu umjetnu inteligenciju.
