Ova stranica koristi tehničke (nužne) i analitičke kolačiće.
Nastavkom pregledavanja prihvaćate korištenje kolačića.

GOVOR VELEPOSLANICE ITALIJE EMANUELE D’ALESSANDRO PRILIKOM PROSLAVE DOVRŠETKA OBNOVE KATEDRALE SV. MARKA NA KORČULI

Posebna mi je čast sudjelovati na proslavi dovršetka obnove ove prekrasne Katedrale, koju je financirala Venetian Heritage Foundation, uz podršku Regije Veneto koja, u okviru vlastitih aktivnosti, daje svoj doprinos u zaštiti kulturne baštine venecijanskog porijekla.
Ovu priliku koristimo ne samo da slavimo obnovu izvanrednog umjetničkog remek djela, već i da dokažemo koliko su tijesne kulturne veze koje oduvijek spajaju naše dvije jadranske obale.
Kao što se često događa za velika remek djela, i ova je Katedrala rezultat individualnog doprinosa umjetnika koji su, u XV (petnaestom) stoljeću, sudjelovali u njegovoj realizaciji, spajajući vlastitu inspiraciju s kulturnim naslijeđem. Veliki broj takvih umjetnika je dolazio upravo iz Korčule, poput Dragoševića i Ivančića; drugi iz Italije, poput Correra iz Trani-ja i Bonina iz Milana, koji je radio na Milanskoj katedrali i bio je jako aktivan u Dalmaciji, između Splita i Dubrovnika.
Danas slavimo dovršetak obnove, plod zajedničkog napora da se sačuva zajednička kulturna baština, u kojoj se svi možemo identificirati i zbog koje možemo biti ponosni.
U Italiji, kao i u Hrvatskoj, konsolidiran je napor, na svim nivoima, da bi se ta baština sačuvala i na multilateralnom planu. Od prošle godine započela je suradnja u okviru UNESCO-a, koja uključuje i Crnu Goru, sa ciljem da se uvrste u popis svjetske baštine neka obrambena venecijanska djela, realizirana na Jadranu između XV (petnaestog) i XVII (sedamnaestog) stoljeća. Na temelju postignutog dogovora Hrvatska ima namjeru u taj popis uvrstiti utvrde koje se nalaze u Zadru, Šibeniku i na Korčuli.
Želim naglasiti da je Venezia izabrana kao mjesto-domaćin trilateralnog susreta Premiera Italije, Slovenije i Hrvatske prošlog 12. (dvanaestog) rujna, nazvan „Obale: forum za dijalog i suradnju između Italije, Hrvatske i Slovenije“. Susret koji je, u okviru odličnih odnosa između triju država sjevernog Jadrana – danas zajedno u Europskoj Uniji – udario temelje za daljnju političku suradnju i jačanje odnosa.
Italija i Hrvatska su, osim toga, potpisale Sporazum o kulturnoj i obrazovnoj suradnji. Ovaj Sporazum, osim što definira različite sektore suradnje na području kulture, usmjerava značajne resurse korisne za realizaciju inicijativa na visokom nivou. Zahvaljujući ovim fondovima, Italija je ove godine, radi proslave ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, realizirala u Zagrebu izložbu remek djela Caravaggia. Druga se događanja pripremaju za drugi semestar slijedeće godine, kada će Italija predsjedavati Unijom.
U okviru valoriziranja zajedničkog kulturnog naslijeđa, Italija financira i neke arheološke misije, koje omogućavaju formiranje lokalnih djelatnika i transfer tehnologije u sektoru gdje je talijanska izvrsnost priznata na svjetskom nivou. Zahvaljujući doprinosu Ministarstva vanjskih poslova realizira se didaktički put antičkog naselja Burnum, unutar Nacionalnog parka Krke, u suradnji sa Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Gradskim muzejem u Drnišu, koristeći tehnologiju koje će se primjenjivati kao model za druga arheološka nalazišta u Hrvatskoj. Druge arheološke misije angažirane su na iskopavanju rimske vile u Loronu, kod Poreča, i na spašavanju bizantske olupine u blizini otoka Mljeta.
U tom okviru treba sagledati i aktivnost Regije Veneto koja, zahvaljujući fondovima odvojenim posebnim zakonom, ulaže u spašavanje, očuvanje i valorizaciju kulturne baštine venetskog porijekla u Istri i Dalmaciji, od kojih je Katedrala na Korčuli jedan od najrelevantnijih primjera.
Sam grad Venezia razvija plodonosne kulturne veze kroz mrežu prijateljskih gradova, među kojima i Dubrovnik. Narednog 14. (četrnaestog) listopada održat će se Prva konferencija prijateljskih gradova, i nadamo se da će to biti samo prvi od niza susreta korisnih za razvoj novih oblika konkretne suradnje.
Večerašnje otvaranje je dakle značajan prilog tom plodonosnom i višeslojnom odnosu, a ja se osobno zalažem da se on dodatno razvije i produbi.


Korcula