Gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske i dragi prijatelju,
Gospođo Josipović,
Gospođe i Gospodo,
posebno mi je drago da mogu Vas i Vašu cijenjenu Suprugu ugostiti u Rimu u godini u kojoj je Hrvatska i službeno pristupila velikoj europskoj obitelji. Radi se o posjeti posebnog značaja budući da je to prva državna posjeta jednog hrvatskog Predsjednika Italiji. Ujedinjena Europa s 28 članica je povijesno dostignuće truda i žrtava čitavih generacija europskih građana koje su, na ruševinama Drugog svjetskog rata, bile u stanju sagraditi, a da nikada nisu odustale od vlastitog nacionalnog identiteta, jedinstveni model integracije i razvoja, temeljen na međusobnom poštovanju i mirnom suživotu. Model je to, nadahnut vizijom koja nadilazi obzore i sposobnosti pojedinih država članica.
Bilo mi je stalo biti nazočan proslavi proteklog 30. lipnja u Zagrebu, ne samo zbog osjećaja iskrenog prijateljstva koji me veže za Vas i Vašu zemlju, nego i kako bih naglasio koliko Italija čvrsto vjeruje u proces proširenja kao sredstvo stabilnosti i razvoja za čitav naš kontinent. U stvari, bilo je i dalje jest ispravno i značajno naglasiti izuzetan proces kroz koji je Hrvatska, članica NATO od 2009., uspjela ponovno i konačno zauzeti svoje mjesto u kolijevci kulture i civilizacije kojoj pripada, a koje ustanove Unije politički zastupaju. Postignuti cilj predstavlja, osim toga, jasan i pozitivan znak za sve zemlje jugo-istočne Europe koje još nisu članice.
U okviru zajedničkog europskog doma i našeg zalaganja koji vodi zajedničkom cilju, čak i u vojnom smislu, osobito u Afganistanu i na Kosovu, u Sjeverno-atlantskom savezu i Ujedinjenim Narodima, Italija i Hrvatska gledaju na bilateralne odnose s velikim povjerenjem, obzirom da su uspjele ispisati nove stranice bliskosti i prijateljstva, nadilazeći tako tragičnu prošlost, koja je nažalost, u prošlom stoljeću, izazvala nepravde i patnje našim narodima. Oni su, unatoč tome, uvijek, i u trenucima najveće napetosti, neraskidivo i duboko vezani zajedničkim povijesnim i kulturnim korijenima koji se protežu od antike do naših dana. Danas se možemo radovati novoj klimi na Jadranu, u kojoj naše mlađe generacije mogu uživati, zahvaljujući ponovno pronađenom suglasju između Hrvatske, Italije i Slovenije. Jadran je, naime, kao što je napisao Predrag Matvejević, još više od Sredozemlja, koje je „more bliskosti“, „more intimnosti“.
Nezaboravni koncert prijateljstva održan 13. srpnja 2010. u Piazza dell’Unita’ d’Italia u Trstu – tijekom kojeg je Maestro Riccardo Muti ravnao orkestrom mladin hrvatskih, talijanskih i slovenskih glazbenika – otvorio je novo doba u odnosima među našim narodima. Još uvijek se s jakim emocijama sjećam izvanrednog susreta i predstave 3. rujna 2011. u pulskoj Areni, koji su dirnuli srca, ne samo mnogobrojnih nazočnih, nego i svih onih koji su vezani za tu grudu. U tim dvjema prigodama glazba je zaista približila naše narode, sa posebnim sudjelovanjem i senzibilitetom sa Vaše strane, gospodine Predsjedniče, zbog Vaše osobne prisnosti sa glazbenim izričajem i njegovim porukama.
Gospodine Predsjedniče, dragi prijatelju,
na gospodarskom i trgovinskom planu, uvjeren sam, da će pripadnost zajedničkom tržištu samo utvrditi već povlaštene odnose među našim poduzetničkim sustavima, unutar kojih je Italija važan trgovinski partner Zagrebu, a brojne talijanske tvrtke djeluju s velikim uspjehom u Hrvatskoj, kako na planu proizvodnje i isporuke roba i usluga, tako i u sklopu značajnih energetskih i infrastrukturnih projekata. Zahvaljujući i takvim zajedničkim inicijativama, nadam se da ćemo zajedno i što je prije moguće, iza sebe ostaviti sadašnje negativno razdoblje koje pogađa naša gospodarstva, kako bi našoj djeci i unucima omogućili pogled u budućnost s još više nade. Uvjeren sam, nadalje, da će u tom smislu, Expo Milano 2015., na kojem će Hrvatska sudjelovati u sklopu Euromediteranskog clustera, predstavljati značajan trenutak u prijelazu na oporavak i novi gospodarski i socijalni rast.
Na kulturnom planu suradnja koja je tradicionalno na najvišoj razini, posljednjih godina pokazuje znakovito širenje i intenzitet, zahvaljujući brojnim inicijativama koje se rađaju i razvijaju – nepotrebno je da ih citiram, budući da su vama dobro poznate – među kulturnim institucijama naših dviju zemalja.
Na političkoj razini, iznimno me raduju trilateralne konzultacije između Predsjednika Vlade Hrvatske Italije i Slovenije, koje su započele u rujnu u Veneciji i koje će se uskoro ponoviti u Ljubljani i Zagrebu. Isto tako sam uvjeren da će slijedeći talijansko-hrvatski sastanak Vijeća Ministara biti nadasve vrijedna prilika za razmjenu mišljenja i koordinacije. Iznimno mi je drago da već u prvim mjesecima aktivnosti unutar Europske Unije, postoje brojne teme po pitanju kojih su se naše dvije zemlje složile, počevši od useljavanja, u svezi kojeg se slažemo da postoji potreba zajedničke akcije na europskoj razini kako bi se izbjeglo ponavljanje tragedija poput one na Lampedusi. Danas su Hrvatska i Italija pozvane da rame uz rame rade na što jačoj integriranosti Europe, koja će, istodobno, biti sve bliža svojim građanima. U tom kontekstu, europski izbori u svibnju 2014. morat će našim Vladama i najsvjesnijim političkim snagama dati priliku da ustraju na presudnoj ulozi Unije i na prednostima u smislu mira, te gospodarskog i socijalnog razvoja koje ona i dalje pruža. Italija će, u sklopu svog Predsjedanja Europskom Unijom, u drugoj polovici 2014., u prvi plan staviti rast i borbu protiv nezaposlenosti, osobito kod mladih, koja tako teško pogađa naše dvije zemlje. Uzdam se, nadalje, da će Hrvatska i Italija u Bruxelles donijeti mediteranske posebnosti koje obilježavaju naše zemlje i koje mogu samo pomoći zajedničkom europskom cilju; u tom kontekstu treba dati važnu dimenziju Jadransko-Jonskoj strategiji. Put ka političkoj Uniji, kakvoj zajedno težimo, ne može mimoići životno važno mediteransko raskrižje.
Gospodine Predsjedniče, dragi prijatelju,
hrvatska manjina u Italiji i talijanska u Hrvatskoj predstavljaju nezamjenjivu dodanu vrijednost za zavoj bilateralnih odnosa između naših zemalja. Lom koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata između „esula“, „onih koji su ostali“ i hrvatskih državljana je konačno zacijelio. U tom duhu se ponovno rađaju inicijative poput novog talijanskog vrtića u Zadru, zahvaljujući zajedničkim naporima talijanskih i hrvatskih vlasti, zajednica Talijana i udruga esula. Radi se o dalekovidnom primjeru suradnje među našim zemljama, uz trajno sjećanje na rane iz prošlosti, ali s pogledom usmjerenim na budućnost novih naraštaja.
Gospodine Predsjedniče,
želim Vama i Vašoj cijenjenoj Supruzi ugodan boravak u Italiji. S ovim željama i u nadi da će Vam susreti koji su na programu i posjeta hrvatskim zajednicama u Moliseu i biti uspješni, pozivam sve da nazdravimo daljnjem razvoju i jačanju prijateljstva među našim zemljama i našem zajedničkom stremljenju ka jedinstvu i budućoj ulozi Europe. 
