SVEČANO OTVORENJE IZLOŽBE POKRENUTO OKO U ZAGREBAČKOM MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT

U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, u prisustvu direktora Miroslava Gašparovića, direktorice Talijanskog kulturnog instituta u Zagrebu Marie Sice, kustosice izložbe Micol Di Veroli, prvog tajnika Veleposlanstva Italije u Zagrebu Luce Laudiera i pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivice Lovrića, svečano je otvorena izložba Pokrenuto oko. Talijanska kinetička umjetnost od 1950-ih do 1970-ih godina (14. siječnja – 14. veljače 2016.), koju je uredila Micol di Veroli u organizaciji Veleposlanstva Italije i Talijanskog kulturnog instituta u Zagrebu. 
Izložba, koja je dio programa promicanja talijanske suvremene umjetnosti u inozemstvu, sakupila je djela glavnih predstavnika tog pokreta, među kojima ističemo imena: Bruno Munari, Getulio Alviani, Antonio Barrese, Mario Ballocco, Enzo Mario, Grazia Varisco.
Umjetnici koji su svi redom imali ulogu od primarne važnosti u okviru svjetske kinetičke umjetnosti, definirane „Posljednja avangarda“, koja je ujedinila umjetničko istraživanje umjetnika različitog zemljopisnog podrijekla.

Zagrebačka skupina Nove tendencije

Zagreb je bio jedan od najznačajnijih centara kinetičke umjetnosti s pokretom Nove tendencije, koji je predstavljao jedan od najbriljantnijih pokreta suvremene hrvatske povijesti umjetnosti.
Nije slučaj da je izložba postavljena u istom muzejskom prostoru gdje je održana posljednja izložba Novih tendencija i stoga za većinu izloženih autora izložba predstavlja idealan povratak mjestu gdje se njihovo umjetničko istraživanje mjerilo s tokom misli lokalnih umjetnika, u potrazi za zajedničkim nazivnikom u sustavu europske umjetnosti.
Dio izložbe posvećen je estetskom istraživanju koje je proveo modni svijet Fausta Sarlija, velikog couturiera, koji je vratio geometrizam i kombinaciju bijelog i crnog u djela kinetičke umjetnosti , kroz odjeću koja je nastala u tom periodu. Sekcija 10 odjevnih predmeta svjedoči bliskosti Sarlija umjetničkim eksperimentima tih godina, naglašavajući povijesnu ulogu mode u sustavu suvremene umjetnosti.