Video poruka Veleposlanika Pierfrancesca SACCA povodom Dana Italije 2020.: https://youtu.be/MaD1_QurOJE
PORUKA VELEPOSLANIKA ITALIJE U HRVATSKOJ
Upućujem svima vama ovu poruku povodom 74. obilježavanja Dana Talijanske Republike, nastale konstituirajućim referendumom 2. lipnja 1946.
Ove se godine, prema uputama Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje, neće održati uobičajen prijem Veleposlanstava zbog mjera ograničavanja uslijed pandemije.
Stoga se sjetimo i odajmo počast s pijetetom brojnim žrtvama bolesti Covid-19 u Italiji, u Hrvatskoj i u svijetu, kao i svima onima koji nesebično pomažu u liječenju i borbi protiv virusa.
***
Rodio se prije 74 godina novi protagonist u međunarodnoj zajednici.
Rodila se Republika na temeljima tisućljetne povijesne i kulturne tradicije, nastala u vrijeme otpora nacifašizmu na ruševinama jednog razornog svjetskog rata, u znaku demokracije, rada, slobode i jednakosti.
Stjecajem okolnosti, zbog blizine datuma, koja se nadovezuje na geografsku blizinu i prijateljstvo između naših dvaju naroda, Hrvatska je prije tri dana obilježila svoj Dan državnosti, koji slavi spomen na prvo zasjedanje Sabora.
S obzirom na to da je ovo moje prvo obilježavanje Dana Republike u svojstvu Veleposlanika Italije u Hrvatskoj, iskoristit ću priliku da vam ukratko predstavim glavne smjernice svojeg programa rada.
Ovdje u Hrvatskoj posebno je važno proslaviti 2. lipanj zajedno, Talijani i Hrvati, zato što smo državljani jednog od osnivača Europske Unije, Italije, i državljani njezine najmlađe države članice, Hrvatske, koja je pri kraju svojeg prvog Predsjedanja Europskom Unijom.
Aktivnosti Predsjedanja obavljene su predano i učinkovito unatoč pandemiji i potresu koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, nakon kojega je Italija odmah priskočila u pomoć.
I u ovom su semestru Predsjedanja uvriježeno prijateljstvo i bliski odnosi između Italije i Hrvatske bili plodonosni.
Izuzetno mi je drago spomenuti da je internetska stranica hrvatskog Predsjedanja dostupna i na talijanskom jeziku.
Rim i Zagreb su tijekom proteklih mjeseci imali česte kontakte i konzultacije na raznim razinama kako bi se na najbolji mogući način postigli zajednički ciljevi.
Upravo je Rim bio prvi glavni grad EU-a kojega je već u prosincu 2019. godine posjetio premijer Plenković uoči hrvatskog Predsjedanja i povodom sastanka na vrhu Srednjoeuropske inicijative.
Do sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana, kojega je 6. svibnja organizirala Hrvatska u okviru svojeg Predsjedanja, Italija i Hrvatska uložile su puno truda kako bi se postigao povijesni cilj – otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj Uniji s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, čime je potvrđena europska budućnost zemalja regije.
Tijekom cijelog trajanja teške borbe protiv bolesti Covid-19 te još i danas Italija i Hrvatska dokazale su da znaju i žele biti složne u pogledu potrebnih mjera u borbi protiv pandemije i sanacije njezinih teških društveno-ekonomskih posljedica u okviru nove solidarnosti Europske Unije i solidarnosti između njezinih država članica.
***
Tijekom proteklih dvanaest mjeseci održani su brojni bilateralni susreti, a bit će ih još više tijekom narednog razdoblja. Mislim osobito na sastanak Koordinacijskog odbora ministara, tijela koje djelotvorno koordinira i promiče odnose između naše dvije zemlje, a koje će se sastati nakon ljetne stanke.
Odbor djeluje u niz područja od izravnog interesa za građane, od prometa do energetskog sektora, od turizma do kulture, od sigurnosti do gospodarske suradnje.
Uz redovne sastanke s ambicioznim, ali i selektivnim i konkretnim dnevnim redom, Koordinacijski odbor ministara mogao bi postati pravi pokretač podizanja talijansko-hrvatskih odnosa na stratešku razinu.
Uostalom očit rast gospodarske, financijske i turističke razmjene i tijekom 2019. godine, u kojoj je zabilježena rekordna robna razmjena u visini od 5,6 milijardi eura, uz važnu ulogu suradnje u bankarskom sektoru, ohrabruje nas da krenemo putem jačanja i proširenja bilateralnih odnosa. Italija je drugi trgovinski partner Hrvatske i jedna od zemalja s najvećim inozemnim izravnim ulaganjima u Hrvatsku.
U vrijeme nakon pandemije talijansko-hrvatsko prijateljstvo bit će dragocjen temelj za pokretanje naših gospodarstava u jednom radikalno drugačijem okruženju, u kojem će odlučujuću ulogu imati mikro, mala i srednja poduzeća.
Upravo ta poduzeća čine kralježnicu i hrvatskog i talijanskog gospodarstva.
Intenzivniji dijalog i suradnja u kontekstu šireg mediteranskog područja i procesa približavanja država zapadnog Balkana Europskoj Uniji mogu biti još jedan ključni faktor u podizanju odnosa na zasluženu stratešku razinu.
S tim u vezi podsjećam da su naše zemlje uključene u dvije inicijative regionalne suradnje od posebnog interesa, u Srednjoeuropsku inicijativu (SEI) s tajništvom u Trstu, koja je aktivno uključena u suočavanje s izazovima koje je donijela bolest Covid-19 na ovom području, te u Jadransko-jonsku inicijativu s tajništvom u Anconi.
Uvjeren sam da jedna od pouka koje ćemo izvući iz pandemijske krize koju ostavljamo iza sebe, no čiji ćemo učinke, nažalost, još dugo osjećati, jest važnost “susjedstva”.
Zemlje koje su geografski blizu, a uz to su povezane i povijesnim prijateljskim odnosima, kao što su Italija i Hrvatska, jedna su drugoj od odlučujuće važnosti tijekom krize povijesnih razmjera kao što je ova.
U pandemiji primjećujemo da se pojavio novi niz izazova i na regionalnoj i lokalnoj razini, uz već složeno suočavanje s većim globalnim izazovima.
Mislim pri tome na izazove koji idu od zdravstvenih mjera prevencije do održavanja nesmetanog obavljanja djelatnosti prijevoza robe, od prijeko potrebnog pokretanja gospodarstva do epohalnog pitanja nametnutih migracija, od promjena na tržištu rada u tijeku do demografskih dinamika,
od digitalne sigurnosti do utjecaja klimatskih promjena i onečišćenja na jadranski ekosustav.
Mislim također i na veću globalnu geopolitičku konkurentnost, koja je vidljiva i na geografskom području od zajedničkog interesa za Italiju i Hrvatsku, te u vezi s tim na potrebu da se osnaže, i na bilateralnoj razini i u okviru zajedničke pripadnosti Europskoj Uniji i NATO-u, zaštita i promicanje zajedničkih vrijednosti i načela koje predviđaju naši demokratski Ustavi.
Čini mi se očito da će se u ovakvoj situaciji Italija i Hrvatska morati moći brzo bolje uzajamno upoznati u perspektivi obnovljene i više strateški orijentirane suradnje.
***
Prisutnost važne talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao i prisutnost hrvatske manjine u Italiji, predstavlja, po mojem mišljenju, bitan temelj za izgradnju odnosa između naše dvije zemlje koji je više strateški orijentiran.
Talijani u Hrvatskoj čine jednu aktivnu i dinamičnu zajednicu, međukulturalni most i vrijedno ishodište veza i odnosa: nacionalna manjina, koja je duboko ukorijenjena u Hrvatskoj, ali je istovremeno ujedinjena neraskidivim vezama s našom zemljom.
Jedna od mojih glavnim programskih ideja od samog početka bilo je upravo učvršćivanje odnosa između Veleposlanstva i talijanskih nacionalnih zajednica koje Talijanska unija predstavlja.
Koliko je škola i drugih talijanskih institucija koje želim upoznati i s kojima želim surađivati!
Već sam imao čast uvjeriti se osobno, u Rijeci i Opatiji, u trud i strast koje članovi zajednica ulažu u zaštitu i promicanje izvanredne jezične, kulturne i povijesne baštine te u kvalitetu kojom se naša tradicija može ne samo pohvaliti, nego koju može i ponuditi u razmjeni s drugim zajednicama. U Rijeci sam se upoznao i s izvanrednom novinsko-izdavačkom ustanovom EDIT, u čijoj režiji izlaze dnevne novine La Voce del Popolo i druge publikacije.
Nadam se da ću uskoro nastaviti susrete i posjete, počevši s Pulom i Istrom, koji su na programu tijekom ovog mjeseca.
Važnost uloge talijanskih zajednica u Hrvatskoj za sveukupno pokretanje bilateralnih odnosa koje sam ranije spomenuo potaknulo me je da podržim čvršće uzajamne odnose između Talijanske unije i Talijansko hrvatske gospodarske komore u novom kontekstu poslovne zajednice. U tome će nam pomoći i proaktivna suradnja s našim Generalnim konzulatom u Rijeci i mrežom naših Počasnih konzulata, kao i s agencijom ICE u Zagrebu.
Naglašavanje gospodarske i poduzetničke dimenzije manjine mora ići ukorak s usklađenijom i opsežnijom zaštitom njezinih prava, osobito takozvanih povijesnih prava.
U tome sam odmah naišao na sugovornike koji imaju razumijevanja, a to su nadležne hrvatske vlasti. Htio bih osobito zahvaliti ministru uprave g. Malenici, s kojim sam imao čast osobno se upoznati, kao i ostalim članovima hrvatske Vlade.
Prilikom spominjanja hrvatskih institucija, koristim priliku da uputim srdačne pozdrave potpredsjedniku Sabora Furiju Radinu.
Posvetit ću veću pažnju međuparlamentarnom dijalogu, koji je uvijek temelj harmonije i sinergije između država i naroda, a mogu već potvrditi da talijanski parlament stoji na punom raspolaganju.
***
Drugi moj pravac djelovanja ide već u smjeru promicanja talijanskog jezika i kulture te produbljivanja bilateralne suradnje na kulturnom planu.
Važan korak u tom smislu bit će usvajanje novog Izvršnog protokola Okvirnog sporazuma o kulturnoj suradnji, na kojemu oba Ministarstva kulture već rade.
Namjeravam također bolje sistematizirati vrijedne napore širenja talijanskog jezika i kulture koje na sveučilišnoj razini ulažu naši lektori na hrvatskim fakultetima, trenutno u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Suradnja između odsjeka za talijanistiku i njihovih katedri bit će kreativno obogaćena natječajem našeg Instituta za kulturu. S tim su u vezi već u pripremi određene inicijative.
Produbljenje i obogaćivanje dijaloga, suradnje i razmjene u brojnim sektorima u kojima se ostvaruje talijansko-hrvatska kulturna ponuda pridonijet će podizanju odnosa između naših zemalja na stratešku razinu, a to je osnovni cilj moje uzbudljive misije u ovoj veličanstvenoj zemlji.
Uz kreativnost i napor koji ćemo svi uložiti, počevši od djelatnika Veleposlanstva, Generalnog konzulata u Rijeci, Instituta za kulturu i ureda ICE-a, kojima zahvaljujem na predanosti u službi naše Republike, zajedno ćemo u tome uspjeti.
Stoga živjela Italija, živjela Hrvatska!
